Knapić:`Prvi ću ići i lancima se zavezati oko tvornice ako treba, ako ne ispoštuju sve što su rekli`

„Nije sve u novcu“ čemu mi to zemljište prodajemo, nije ni važno za koju cijenu, već za koju namjenu? 

Prodaja građevinskog zemljišta u vlasništvu Općine Raša, koje se nalazi u naselju Koromačno , došla je pred vijećnike Općinskog vijeća da o tome donesu odluku, na 24. redovnoj sjednici, održanoj proteklog petka, 20. rujna, 2024.-e, a prema prijedlogu koji je vijećnicima obrazložila nova pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela, Barbara Babić Gobo.

„Prodaja zemljišta predviđena je u proračunu Općine Raša za 2024. kao prihod od prodaje nefinancijske imovine, izjavila je pročelnica Babić Gobo i pojasnila.

 „Početna cijena nekretnine iznosi 32, 48 eura po četvornom metru, što ukupno iznosi 112 tisuća eura. Procijenjena vrijednost određena je temeljem elaborata izrađenog od stalnog sudskoj vještaka za graditeljstvo i procjene nekretnina.

O elaboratu je dalo pozitivno mišljenje nadležno povjerenstvo Istarske županije i utvrdilo da je početna cijena prihvatljiva.

Prodaja će biti provedena putem javnog natječaja, a za odabir najbolje ponude, uzet će se najviša ponuđena cijena. Sredstva dobivena prodajom zemljišta mogu biti usmjerena u razvojne projekte Općine“, obrazložila je pročelnica Babić Gobo.

U raspravi je Nevres Mulavdić (SDP) rekao „zemljište je građevinsko, nalazi se uz tvornicu u Koromačnu, i uz samo more, cijena je jako niska i postavlja se pitanje zašto ga uopće prodati? Kad znamo da cijenu diktira potražnja, a ovdje znamo da će biti jedan jedini jako zainteresirani, kome je jako važno da dođe do tog zemljišta. I zato pitam zašto ga prodati?“

„Mene je cijeli taj elaborat zatekao na stolu i da budem iskren bilo je sve pripremljeno već na prvom Vijeću za prodaju. Ali, stavio sam to sa strane,  da provjerim što i kako te stvari stoje. Dobro sam pročitao i proučio mišljenje koje je Županija dala o tome“, rekao je načelnik Općine Raša, Leo Knapić.

„Mora se uzeti u obzir lokacija zemljišta i moramo znati da nismo 100 postotni vlasnici cijele parcele, nego su ti drugi vlasnici izrazili namjeru da prodaju svoje suvlasničke udjele, pa smo se i mi s time složili.

Na javni natječaj može se bilo tko javiti i ovim putem pozivam  da se jave i daju ponude, nije samo za jednoga nego za više zainteresiranih, a možete se i vi javiti s ponudom“, odgovorio je načelnik Knapić vijećniku i naglasio.

„Sve je otvoreno i sve će biti vani u  javnosti, ako vijeće odobri.  A ta sredstva, mislio sam usmjeriti na saniranje divljeg otpada u Brgudu, na način da iznos biti ekvivalentan iznosu koji ćemo morati potrošiti.  Fond zaštite okoliša sufinancirat će 40 posto, jer je projekt  Sanacije divljeg otpada Brgud, bio prijavljen, što me je isto dočekalo na stolu. Mislio sam i odustati od tog projekta jer mi  tih 40 posto izgleda malo. Misleći možda se iz  drugih fondova dobiva više. Ali, uvjerili su me da Istarska županija, ima najviši koeficijent razvijenosti u RH, i ovih 40 posto dobra je prilika,  da saniramo divlje odlagalište na Brgudu kao jednu veliku stvar.

Poslije nešto treba postaviti, da se ruglo odlaganja otpada tamo ne ponavlja. I sredstva od prodaje zemljišta bila bi usmjerena u taj dio.

Vi imate drugo mišljenje ali, ovdje je sve pripremljeno, Općina je platila nekoga za vještačenje i izradu elaborata i na kraju Upravni odjel IŽ  dao je pozitivno mišljenje. I ne vidim razloga da tako ne postupimo.

Ispočetka sam  mislio da je možda neka „figa u džepu“ ali , nismo 100 postotni vlasnici i bilo bi šteta ne prodati na način da, ako ne prodamo, moguće je da drugi puta kad bi se ukazala ta prilika drugi jedan, ili dva ili tri vlasnika ne budu za prodaju“, rekao je načelnik Knapić.

„Načelnik je lijepo objasnio u vezi Brguda, ali,  pitanje i  tema je zemljište“, izjavio je Nikola Lazić (SDP). „Najprije cijena od 32 eura je niska, a u proračunu imamo milijun i nešto eura, zašto da mi ne kupimo  preostala tri dijela, nego prodati naš udio, a poslije kupujemo terene po Raši. Ovo je zemljište, naša imovina. To su novci od građana“, naglasio  je Lazić  „ Imamo milijun i nešto u proračunu a prodajemo za 100 tisuća teren ,da bi riješili zbrinjavanje otpada. Zar nemamo tih 100 tisuća eura, da zbrinemo taj otpad. Koja je tu logika?“ pitao je Lazić.

„Vrlo je važno da ostali suvlasnici tog terena ne odustanu od prodaje“, odgovorio je načelnik Knapić. „ Imamo u proračunu sredstva, ali led rasvjeta se postavlja u vrijednosti od pola milijuna eura, pa to skinite,  radit će se most u Donjoj Raši, isto za neki iznos,  imamo sanaciju zida u Krapnu, koji propada i prijeti da padne kome na glavu i ubije koga. I to moramo sanirati. Imamo cestu D66 Labin -Raša  u pripremi,  gdje ćemo određene stvari prema Krapnu, mi morati financirati.

I kao načelnik gledam jednu širu sliku, ali razumijete me, da bez pažljivog raspolaganja proračunom,  vrlo brzo bi se potrošila ta sredstva. Imamo toplanu, četvrti obrok, za sanaciju. Imamo puno toga za odraditi i sva ta sredstva će nam biti potrebna a ne bi bilo loše, baš radi toga što su se drugi vlasnici odlučili na prodaju, da se i Općina Raša složi, sa tim iznosom.  

I svi ti dokumenti koje je trebalo izraditi, a koji su mi na stolu, nisu mali, ni ja sam nisam odmah na prvu bio za prodaju. Ali, nakon što sam sve to proučio držim da je to dobro rješenje za prodaju“.

 „Ako je Holcim stvarno jedini zainteresiran, pitam jeste li načelnika upoznali da je ovo Vijeće jednoglasno i uz potporu bivše načelnice,  bilo protiv spalionice na otpad, kad se radilo o projektu tzv. dekarbonizacije i kad su na Vijeću bili predstavnici Holcima. Izglasali smo jednoglasnu odluku da se ne slažemo da prijeđu na novi  energent iz otpada. Kao najjeftiniji i najpovoljniji.

Da li Holcim ide protiv odluke Vijeća Općine Raša?“ pitala je Admira Žakula (HDZ). „Mi zastupamo svoje glasače, stanovnike Općine Raša.  I trebamo znati čemu to služi? Je li Holcim kontra odluci građana Općine Raša, ide na upotrebu energenta iz otpada. 

I bez obzira na cijenu zemljišta? Ako Holcim i dalje ide u tom smjeru, što u konačnici to nama znači? Stari ljudi bi rekli „Nije sve u parama“ . Čemu mi to zemljište prodajemo, sad više i nije važno za koju cijenu, već za koju namjenu? Da ne bi taj teren i ta prodaja, nakraju postali bumerang koji će nas opaliti po nosu,  zdravstveno i svakako. I odgovarat ćemo ljudima.

U kojem smjeru ide ta prodaja. Čak ni niska cijena nije toliki problem, koliko je svrha kupnje tog zemljišta i daljnja namjena njegove upotrebe. Općina Raša to mora znati ako je stvarno zainteresirani kupac tvornica Holcim. U pitanju je sigurnost, zdravlje i jednoglasna odluka Općinskog vijeća ?“, pitala je Žakula.

„Dok ne dođe prva ponuda ili više njih, nećemo znati ništa“, odgovorio je predsjednik Vijeća, Željko Zahtila, a budući je taj projekt proglašen strateškim, mi tu utjecaja više nemamo. Možemo samo čekati da se vidi da idemo u pravom smjeru, kao što je projekt izrađen. Da za 10 godina situacija sa otpadom  bude iz okolice i od Kaštijuna, a ne da se dovozi iz udaljenih „tuđih“ izvora. A to zemljište vidljivo je da je blizu Holcima, što ne znači da će se Holcim javiti na natječaj“.

„Ipak ovo je preozbiljna tema da bi ju prepustili slučaju“, rekla je Žakula, „ dužnost nam je da se brinemo o tome a imamo obavezu i prema građanima. I ne možemo kao kućanice čekati doma što će nam se desiti. Bolje je spriječiti, jer neki put je nemoguće izliječiti“ .

„I ja sam načelno, protiv spalionice“, rekao je načelnik Knapić. Čitao sam o tome i vidi se da je to od državnog značaja, i bit će teško to zaustaviti, ali bi išao na drugu stvar i dao naglasak da moramo usmjeriti sve da zaštitimo naše građane da to bude stvarno taj zatvoreni sistem. I mogu javno reći, a rekao sam i predsjedniku uprave, da sam jedan običan čovjek i načelnik Općine koji će prvi ići i lancima se zavezati oko tvornice ako treba, ako ne ispoštuju sve što su rekli, jer oni su to digli na jedan viši nivo.

I mene je strah da mi tu nećemo imati utjecaja. Treba dobro odigrati karte na način da usmjerimo sve da se ne desi da taj otpad koji bi se tamo vozio da ima neka kancerogena svojstva. Uglavnom moramo  sve poduzeti, da to bude taj zatvoreni sistem kao što oni obećavaju. Jer će oni CO2 uvlačiti u brodove i neće biti emisije plinova kroz dimnjak. Ako ste čitali novine, kao što sam ja saznao iz novina.

Isto sam im dao na znanje da bi volio vidjeti sve što oni misle tamo napraviti . Ponudili su se da će sve pokazati. Svu dokumentaciju i nadam se da smo na nekim istinitim osnovama i da će nas o svemu obavijestiti.

I još napominjem da je to državnog značaja, tako da sva pitanja koja bi trebala ići i meni kao načelniku i premijeru Vlade RH, Andreju Plenkoviću. Pa i vas molim da i njemu postavite ta pitanja“, naglasio je načelnik, Knapić.

„Problem je i deponija, nije samo proizvodnja, jer uopće nisu imali odlagalište za tako nešto već otvoreni deponij. I prijevoz kamionima, koji su samo prekriveni ceradom“, nadodala je Žakula.   

„Oni uvjeravaju da će to biti zatvoreni sustav i da će sve ići u brodove koji će uzimati CO2, e sad sve su oni meni rekli, ali nisam dobio te dokumente na uvid nit svoj stol. I čitam kao i vi iz novina, ono što istraživački novinari dobro prate. Nadam se dobroj suradnji sa Holcimom, i da će na dobrobit nas i lokalne zajednice napraviti sve, da tvornica i dalje ostane raditi, radi naših ljudi koji su tamo zaposleni. I da to stvarno bude taj zatvoreni sistem. Tome se nadam i radit ću sve da zaštitim stanovnike Koromačna,  cijele naše Općine i Labinštine“, rekao je, Knapić.

„ Skrećem pažnju da smo te iste priče slušali kad je bio u pitanju Kaštijun, a sad svi znamo što je to ?, naglasio je Nevres Mulavdić. „ I nije u pitanju samo Kormačno, i cijela je Labinština u pitanju, naša djeca su u pitanju i naši unuci.  Znamo na kakvom terenu je, znamo da je trusno područje, da je vapnenac, blizina mora. I želim se 16 puta ograditi prije nego se pokuša bilo što tamo napraviti. Po meni ova prodaja zemljišta nije potrebna“.

Dalje pitanja nije bilo, pa je prijedlog odluke o prodaji zemljišta u vlasništvu Općine Raša od tri tisuće i 654 metra kvadratna , u naselju Koromačno dat na glasanje. Od 12 prisutnih vijećnika prijedlog je prihvaćen većinom, „za“ prodaju glasalo je 7 vijećnika, 4 su bila protiv , a 1 glas bio je suzdržan. (K.Š.P.) 22.09.2024./12:05:52