Promet osobnih automobila kroz Grad Labin povećava se iz godine u godinu, u svakodnevnom prometovanju od točke A do točke B. I tome nije kraj, jer i nakon zadovoljavanja onih temeljnih potreba, kao što je odlazak na posao, u školu, na tržnicu, do postolara, u knjižnicu, na trening, ili u posjetu, i sve ostalo što se zadovoljava, ne ide bez osobnog automobila.
Kad se tome zbroje, termini, njihovi početci i završetci, proizlazi da se prometuje često, i da se ljudi puno kreću, a da tih ljudi, nigdje zapravo nema u Gradu, ni po ulicama. Osim što posvuda ima automobila. Sve glomaznijih dimenzija, koji zauzimaju sve više dragocjenog gradskog prostora, umjesto ljudi.
Nastavimo li i dalje tim smjerom pitanje je kuda ćemo otići, i gdje dospjeti?
Iz tog razloga, nametnula se potreba razgovarati s direktorom tvrtke LABIN 2000, Daliborom Zupičićem, da nam malo rasvijetli aktualni trenutak u kome je Grad Labin „prometno zapeo“.
U kom smjeru se kreće promet Grada Labina?
Promet grada Labina prolazi kroz trendove koji su prisutni u većini mjesta, malih i velikih, turističkih i industrijskih – porast prometa i porast gužvi na cestama. To pokazuju statistike, to pokazuje brojanje prometa, to pokazuje naš osjećaj kada smo dio tog prometa.
Što znače slike osobnih automobila koje gledamo sada na gradskim ulicama?
U gradu Labinu je dobra stvar što do tog prometnog zagušenja još nije došlo i na vrijeme smo počeli promišljati što uopće napraviti da do toga i ne dođe. Svi znamo kada su najveće prometne gužve – u jutarnjim satima kada ljudi idu na posao i u popodnevnim kada se vraćaju s posla. Tijekom sezone promet rapidno raste, gužve se povećavaju, osobito tijekom oblačnih i kišnih dana kada svi žele doći u Labin.
Ide li se nekim odlukama i korak unatrag?
Prognoze su da će, ako ništa ne poduzmemo, promet u gradu Labinu narasti i za 25 posto, do 2032. godine, što znači da će se intervali tih prometnih gužvi produžiti i ići prema prometnom kolapsu.
Znači korak unatrag?
Ako se oduzimaju nove gradske površine za trenutni parking, a ne promišlja ništa novo?
Nikako se ne ide korak unatrag jer smo donijeli strateški dokument - SUMP- Plan održive urbane mobilnosti grada Labina koji predlaže mjere kako u narednom periodu, zadržati nivo prometa na nivou kao što je danas, potičući održive modele prometovanja.
Grad Labin je među 4-5 gradova koji imaju SUMP potvrđen od Gradskog vijeća čime on dobiva na snazi jer znači da je i grad Labin i gradsko vijeće stalo iza njega. Stali su i građani jer su ankete pokazale da je 80 posto ispitanika spremo na promjene prema održivom prometovanju.
Da li se i što, u prometu Grada Labina , značajno poboljšalo zadnjih nekoliko godina?
Grad Labin, samostalno i u suradnji s ŽUC-om kvalitetno radi na održavanju postojeće prometne mreže, puno se napravilo na sigurnosti u prometu i broj prometnih nesreća, osobito s teškim posljedicama je minimalan.
Radi se na puno planova kako rasteretiti promet, a i spremnost na prihvaćanje ovakve strategije govori o tome da imamo široke vidite i viziju kako postići neke ciljeve.
Kako?
Prije 5 godina izgrađena su (neka) nova parkirališta (u Rapcu i Starom gradu) što ne mora nužno biti u suprotnosti s održivim smjernicama SUMP-a. Mišljenja sam da nekakve bazne potrebe uvijek moramo osigurati i, u korelaciji s ostalim modelima prometovanja, ljudima dati alternativu da odaberu kako će stići na cilj svojega putovanja.
Što kaže SUMP, Plan održive urbane mobilnosti?
I u SUMP-u ima nekoliko mjera gdje će se graditi nova parkirališta, koja će uglavnom služiti kao supstitucija za neka postojeća parkirna mjesta. Npr. parkiralištima oko kolodvora ili uz zapadnu zaobilaznicu ( iza crkve na Trgu labinskih rudara ) supstituirat ćemo parkirališna mjesta na Trgu labinskih rudara i u Rudarskoj ulici, gdje želimo u prvoj fazi uspostaviti zonu smirenog prometa, a kasnije i pješačku zonu.
I koliko smo daleko od novih rješenja?
U suradnji s IRENA-om i gradom Labinom kontinuirano se prijavljuju projekti u sferi mobilnosti i u tijeku je provedba dva projekta – postavljanje solarnih panela na parkiralište i izrada punionice na Rialtu, te izrada idejnog rješenja za mehaničku vezu Podlabina i Staroga grada te studije za uvođenje javnog prijevoza.
Kako vi ocjenjujete aktualne trendove prometne komunikacije, koje su najčešće, koje bi bile najjednostavnije, a koje najkompliciranije?
Prometne komunikacije u gradu Labinu su najčešće usmjerene na pitanja o izgradnji novih zaobilaznica, o nedostatku i izgradnji parkirališnih mjesta, a sramežljivo se (ali i kontinuirano ) postavlja pitanje i želja za uspostavljanje funkcionalnog gradskog javnog prijevoza.
Što je tome kočnica?
To je znak da još uvijek tradicionalno poimamo promet gdje je rješenje u izgradnji novih cesta i novih parkirališta. Kroz ovu kampanju koju smo imali tijekom 2023. i 2024. i koju ćemo imati i dalje, ljudima ćemo pokušati pokazati da postoje i drugi načini prometovanja i da se ne mora baš svaki puta uzeti auto za otići u 100 metara udaljenu trgovinu.
I što bi bilo jednostavnije?
SUMP grada Labina je jedan miks tradicionalnog i održivog planiranja, gdje je ipak veći dio okrenut prema održivom planiranju jer sadrži neke mjere koje predviđaju izgradnju novih cesta, ali to su zaobilaznice koje će omogućiti da provedemo prave održive prometne politike u zonama koje, izgradnjom tih zaobilaznica, rasterećujemo od prometa.
Primjerice, nemoguće je napraviti Titov trg pješačkom zonom dok preko njega tijekom sezone prolazi sedam, do osam tisuća vozila. Zaobilaznica bi preuzela taj promet i Titov trg bi vratili pješacima. Ista priča je sa Podlabinom i zapadnom zaobilaznicom.
Što je u tome toliko teško i komplicirano, za rasteretiti Grad od prometa i vratiti ga pješacima?
Najkompliciranije je sada, a bit će i u budućnosti, ljudima mijenjati navike, osobito navike obavljanja i najkraćih putovanja osobnim vozilom. Međutim, stalnim edukacijama, izgradnjom kvalitetne infrastrukture, primjerima u praksi, vjerujem da će ljudi ipak promijeniti navike i prihvatiti hodanje ili biciklu za odlazak na trening, u školu, u bližu trgovinu ili na markat. Ili da će zadovoljno sjesti u autobus i otići na posao ili na kupanje u Rabac bez da pali svoje osobno vozilo.
Može li Grad od desetak tisuća stanovnika, ipak učiniti kvalitetan iskorak u organizaciji prometa, na zadovoljstvo ljudi , a time i gradskog prostora bez vozila?
Siguran sam da može. Na jednom seminaru je jedan prometni stručnjak rekao da manja mjesta nemaju manje, nego drukčije probleme. Mi ( još uvijek ) nemamo prometne čepove kao Zagreb ili Rijeka i nemamo problema sa dotrajalim tramvajima. Mala mjesta imaju neke nedostatke koji se manifestiraju u manjku korisnika prilikom izgradnje neke infrastrukture, ili uvođenju javnog prijevoza. Međutim, sa druge strane, u manjim lokalnim zajednicama se provođenjem neke mjere može utjecati na populaciju cijeloga mjesta i to ne trebaju nužno biti milijunski zahvati. Pri tome, ne smijemo zaboraviti da tijekom sezone i nismo tako mali grad, ima nas preko 23 tisuće stanovnika svaki dan.
Može li se ponuditi nešto, čega nismo ni svjesni da je moguće?
Ljudi su često skeptični oko toga što se predlaže i što se sve može napraviti. Ja vjerujem da cijeli Podlabin, od Spomenika rudaru borcu pa do Viletta može biti zona smirenog prometa gdje će u toj, prvenstveno stambenoj zoni sa 2 škole i sportskim centrom, drastično smanjiti broj vozila, ne zato jer će im biti zabranjeno, nego im neće biti potrebno. Vjerujem da se Podlabin i Stari grad mogu povezati uspinjačom, pa čak i Stari grad i Rabac žičarom, što bi, osim velike prometne važnosti, osiguralo i turističku atraktivnost, osobito Staroga grada. Vjerujem i da će veliki broj stanovnika u budućnosti pogledati aplikaciju na mobitelu, vidjeti kada mu dolazi autobus u blizini kuće, sjesti u njega i otići na posao. (K.Š.P.)31.12.2024./08:57:52