Liftovi kao svjetla budućnost za stanove u Labinu

Prijedlog Odluke o sudjelovanju Grada Labina u sufinanciranju ugradnje liftova u stambenim zgradama, na kojima je ta naknadna intervencija građevinski moguća i financijski prihvatljiva, o čemu je kraće obrazloženje dala pročelnica Upravnog odjela za infrastrukturu, investicije i imovinu Nataša Višković na 9. redovnoj sjednici Gradskog vijeća, izazvao je vijećnike na raspravu.

„Odlukom se utvrđuje samo interes Grada Labina za sudjelovanje u sufinanciranju ugradnje dizala i uređaja za olakšani pristup osobama smanjene pokretljivosti u postojećim zgradama na području Grada Labina“, rekla je uvodno pročelnica Višković te naznačila „da se inicijativa Labina podudara s namjerom državnog Programa ugradnje dizala i uređaja, kojim će se omogućiti sufinanciranje u jednoj trećini ukupnog iznosa troškova.

Ujedno se utvrđuje iznos sufinanciranja od jedne trećine (1/3) ukupnih troškova ugradnje dizala i uređaja, a najviše do 20 tisuća eura po pojedinom ugrađenom liftu. Cilj ove Odluke je unaprjeđenje kvalitete života građana Grada Labina osiguravanjem lakšeg kretanja osobama smanjene pokretljivosti. Iako je provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću od 20. ožujka do 20. travnja 2026., nije bilo zaprimljenih mišljenja, primjedbi ni prijedloga“, iznijela je Nataša Višković.

U raspravi je Lari Zahtila (IDS) naveo da „javni poziv vodi kriterij: ako se zgrada prijavljuje s jedinice lokalne samouprave (JLS) koja ne sudjeluje u sufinanciranju, ulazi u nadmetanje bez bodova. Ako bi Grad sudjelovao do jedne trećine u sufinanciranju, zgrada dobiva 10 bodova, od jedne trećine do polovine sufinanciranja od JLS-a zgrada dobiva 20 bodova, a od polovice naviše zgrada dobiva 30 bodova. Znači, s većim sufinanciranjem od JLS-a zgrada je u prednosti kod države za veći iznos sufinanciranih ukupnih troškova.

Grad Labin je predložio sufinanciranje do jedne trećine, a maksimalno do 20 tisuća eura. I tu Labin odmah zaostaje za gradom Pulom, koja odobrava 50 posto sufinanciranja, pa bi zgrade u Labinu u startu ostvarile po 10 bodova manje u odnosu na pulske. Uzme li se u obzir prihvatiti 20 tisuća eura kao maksimum kojim Grad pomaže zgradi, to znači da, ako lift dođe na 60 tisuća i jedan euro, sufinanciranje pada ispod jedne trećine pa se onda gubi još 10 bodova.

U amandmanu sam dao prijedlog“, navodi Zahtila, „da se ukloni iznos od 20 tisuća, a umjesto trećine da se financira polovina iznosa ugradnje lifta. Grad može odlučiti koliki mu je ukupni budžet za ovu namjenu u Labinu i tako raspodijeliti sredstva, što ne znači da će potrošiti više sredstava nego što je predviđeno u Proračunu. Time se može omogućiti da zgrade iz Labina budu konkurentne na državnom javnom pozivu.

Bez ovog amandmana, bojim se da su šanse jako male, jer je jako puno zgrada u RH, a veći gradovi idu na sufinanciranje do polovice ukupnih troškova. Time u startu dobivaju više bodova. Zamislite 100 zgrada iz Pule koje već u startu imaju bonus plus u odnosu na zgrade iz Labina?“, zapitao je Zahtila.

„U ovo se ušlo politički i populistički, a ne promišljeno i pripremljeno“, prigovorio je Mladen Bastijanić (M). „Obećano je da ćemo napraviti dizala i da će Grad sudjelovati u tome, a kada sve sagledamo, rekao bih da je Grad samo rekao da će nešto pomoći građanima, s figom u džepu, a da unaprijed nije bio spreman. Trebalo je znati koliko imamo zgrada u kojima je moguća ugradnja. Mora se znati koliko ćemo bodova dobiti i koliko će to sve koštati, pa onda reći da ćemo sudjelovati u sufinanciranju ili ne. U nekim zgradama može koštati ne 20, nego i 150 tisuća eura, jer izvodljivo je, ali će jako puno koštati. A treba uzeti u obzir i cijenu održavanja liftova“, rekao je Bastijanić.

A onda se Bastijanić osvrnuo na zgradu Čeve, „koja je zadnji primjer. Ispada da se Grad tu založio, Grad je tu nešto napravio i zahvaljujući Gradu je... Ne, ljudi. Zahvaljujući prijavi na Fond i građanima koji će te radove na obnovi platiti. Zahvaljujući sufinanciranju Fonda, a onaj ostatak plaćaju građani. A ne Grad“, prigovorio je Bastijanić i nadodao.

„Kad ulazimo u projekte i računicu, moramo biti pripremljeni i reći: dragi građani, mi ćemo vam dati toliko, a ostalo ćete sami platiti. Tako da i ova dizala – pojeo vuk magare. Koliko vidim, neće biti moguća ni sufinanciranja i od toga neće biti ništa, jer Grad nema novaca ili neće dati onoliko koliko treba. I sve to će više koštati nego što građani mogu platiti i trpjeti“, upozorio je Bastijanić.

„Pitanje dizala postalo je aktualno i na nacionalnoj razini. U Labinu je na nekim stambenim objektima ugradnja lakše izvediva, ali ovog ljeta to je nemoguće napraviti. U unutarnjem dijelu, a s vanjske strane još manje, jer mi imamo pretežno petokatnice u kojima su međukatovi“, rekao je Ifet Bešić (SDP) i naglasio:

„Ljude treba dobro informirati i pripremiti, jer sve to puno košta, pa i u zgradama u kojima je unutra moguća ugradnja cijena može ići na 80 ili 100 tisuća eura. A to je puno novaca za suvlasnike stanova, koji su mahom još u otplati kredita za energetsku obnovu.“

„Prije liftova, ukazujem da je stvarno malo bezobrazno da nam stavljate u usta ono što nije izgovoreno“, obratio se gradonačelnik Donald Blašković, poglavito vijećniku Bastijaniću.

„Grad Labin nikad nije stavio sebe na prvo mjesto prilikom projekta Čeve. Čitate redovito zapisnike sa svakog Gradskog vijeća, provjerite i pročitajte odgovore koje sam osobno dao za Čevu. I uvijek sam rekao, prije svega, da pohvaljujem građane Grada Labina, koji su krenuli u projekt obnove, kao i djelatnike Labin stana, koji su pripremili zgradu u dogovoru sa suvlasnicima stanova za taj projekt.

A da je Grad Labin, odnosno gradonačelnik Donald Blašković, uzeo zasluge za taj projekt, nije nikad. I neće! Nemojte stavljati riječi u usta koje nisu izgovorene“, odgovorio je na Bastijanićevu kritiku gradonačelnik Grada Labina Donald Blašković.

„Što se tiče samih liftova, tu se malo slažem s vama (M.B.) da smo dijelom ušli nepripremljeno, ali ne svjesno ni nesvjesno, s obzirom na to da nismo bili neozbiljni. Nego jednostavno nismo nikad imali informaciju o tome da će država krenuti u sufinanciranje liftova.

Mi smo dobili javni poziv kad je već Proračun bio izglasan, a kad smo dobili mogućnost da se o tome očitujemo svojim mišljenjem, bilo je na prvom Vijeću. Nakon toga smo poslali odgovor Ministarstvu graditeljstva da smo voljni sudjelovati u sufinanciranju liftova. To smo i napravili. A zašto smo išli s jednom trećinom, odnosno maksimalno do 20 tisuća eura? Zato jer ove godine nismo imali osigurana sredstva pa smo krenuli barem s 20 tisuća, pa ćemo dalje vidjeti“, iznio je gradonačelnik Donald Blašković.

„Ukoliko se stvarno vidi da je za projekt ugradnje liftova potrebno više, predlažem da sada prihvatimo ovakav prijedlog Odluke, a ubuduće, ako bude trebalo, maknut ćemo ovaj iznos i osigurati sredstva u startu da se našim građanima može ugraditi lift.

A vi govorite da je to malo. Treba samo podsjetiti da trećinu troška plaća država, trećinu Grad, a ostatak suvlasnici. I upozoravam da će ti liftovi olakšati kretanje, posebno starijim osobama u zgradi. I znam da treba sagledati sve, od početka do kraja, prilikom ugradnje tog lifta, jer lift, bio on 60, 70, 80 ili 120 tisuća eura, treba vidjeti koliko će poslije koštati redovito održavanje toga lifta“, istaknuo je Blašković.

„Moguća je trenutno ugradnja lifta na stambenim zgradama Prilaz Vala, Kršin, bez nekog dodatnog zahvata. Sve druge stambene zgrade, nažalost, nisu tako arhitektonski izvedene i vjerojatno će trebati neki dodatni zahvati na zgradama i akt za gradnju prilikom ugradnje samog lifta.

Apeliram da građani prije nego odluče o samoj ugradnji stvarno sagledaju koliko će poslije trebati novca za redovno održavanje tog lifta. Da pričuva zgrade poslije ne bi išla samo za redovito održavanje lifta“, rekao je u odgovoru vijećnicima gradonačelnik Grada Labina Donald Blašković.

A prema jedinstvenoj Odluci na nacionalnoj razini, koja datira od 29. siječnja ove godine, jedinice lokalne samouprave (JLS) same određuju iznos sufinanciranja iz vlastitog proračuna. Tom prilikom država će dati prednost onim JLS-ovima koji će i sami dati veće sufinanciranje ugradnji dizala i uređaja za olakšan pristup slabije pokretnim osobama. Napomenimo da pod visokim zgradama državna Odluka podrazumijeva stambene objekte od tri i više kata.

Važno je naglasiti da se ukupni troškovi ugradnje dizala i uređaja procjenjuju u skladu s dostavljenom dokumentacijom u prijavi na javni poziv. Sve što neće biti predviđeno i obuhvaćeno dokumentacijom za prijavu na državni javni poziv neće ući u obzir za troškove.

Dakle, država može sufinancirati jednu trećinu predviđenih troškova, Grad Labin prema svojim mogućnostima, a svi ostali troškovi do pune vrijednosti ugradnje dizala i uređaja, kako bi se zatvorila financijska konstrukcija, padaju na teret zajednice suvlasnika.

Vijećnici su izglasali Odluku Grada Labina, a amandman vijećnika Zahtile prethodno nije izglasan. (K.Š.P./Foto:5portal.hr)30.04.2026./08:34:11