U sklopu svečanosti Trke na prstenac u Barbanu održano predstavljanje 13. sveska ‘Barbanskih zapisa’

U organizaciji Općine Barban i Katedre Čakavskog sabora Barban, predstavljen je 13. svezak „Barbanskih zapisa“, zbornika radova s 14. Memorijala Petra Stankovića „Barban u srcu“, sa stalnim podnaslovom „Barban i Barbanština od prapovijesti do danas“, koji se održao u Centru za posjetitelje 29. veljače i 1. ožujka 2024. 

Predstavljanje je započelo zvukom roženica: Luka Glavaš i Vito Kvaranta, članovi KUD-a Barban, odsvirali su mantinjadu, kraći svečani instrumentalni napjev koji je nekada imao važnu ulogu u običajima istarsko-primorskog područja. Mantinjadom se u prošlosti okupljala svadbena povorka i pozivalo na svadbeno slavlje, a zbog njezina svečanog karaktera s vremenom se počela izvoditi i kao uvod u različite pučke svečanosti. Upravo zato bila je lijep i simboličan početak večeri posvećene povijesti, tradiciji i baštini Barbanštine.

Potom su se nazočnima obratili voditeljica predstavljanja i potpredsjednica Katedre Čakavskog sabora Barban Iva Ciceran, načelnik Općine Barban Andi Kalčić te predsjednica Katedre Lenka Šajina. Istaknuli su važnost činjenice da je zbornik pred nama te zahvalili svima koji su omogućili njegovo tiskanje, a posebice glavnome uredniku povjesničaru Slavenu Bertoši. Naglasili su da je Barbanština područje bogate kulture i povijesti te izrazili nadu da će se istraživanja nastaviti jer tema i podataka koji još nisu dovoljno proučeni ima mnogo. Odnosi se to i na ličnost i djelo kanonika Petra Stankovića kojemu su skup i zbornik i posvećeni. Nazočne su uputili na činjenicu da se svi svesci „Barbanskih zapisa“ u digitalnom obliku nalaze na web stranicama Općine Barban te su zainteresiranima dostupni u svakom trenutku. 

Povjesničar Marko Jelenić, ravnatelj Osnovne škole Petra Studenca u Kanfanaru i dugogodišnji sudionik barbanskoga skupa, kao recenzent predstavio je radove u zborniku. Kristina Džin i Vesna Lalošević s arheološkoga su aspekta obradile promišljanja Petra Stankovića o Zrenju kao rodnome mjestu Svetoga Jeronima, a Vesna Lalošević i Bernard Jurjević ličnost Petra Stankovića kao kanonika i dušebrižnika. Mladen Bastijanić opisao je prijelaze preko rijeke Raše u Rimskom Carstvu, a Slaven Bertoša detalje iz popisa rakljanskih župana i požupa od 1325. do 1813. Slijede dva rada nastala na temelju analize podataka iz matičnih knjiga: Samanta Paronić piše o smrtnosti dojenčadi u Župi Barban u drugoj polovini XIX. stoljeća, a Marko Jelenić o ritmovima vjenčanja na Barbanštini od 1877. do 1887. O nekrolozima barbanskih župnika koncem XIX. i početkom XX. stoljeća čitatelje je informirala Svjetlana Milotić, a Gordana Kliman Grabar uputila ih je na bolesti i ozljede austrougarskih vojnika s Barbanštine tijekom Prvog svjetskog rata. Igor Jovanović i Igor Šaponja osvrnuli su se na stradavanja civilnog stanovništva Istre u Drugom svjetskom ratu, s posebnim osvrtom na događaje u Šajinima 8.-9. siječnja 1944.

Valter Milovan i Valentina Kolić detaljnije su iznijeli stilske odrednice  romana Stjepana Vukušića „Zvijezde nad Gočanom“, s posebnim osvrtom na glavni lik Ive Borinu, a Josip Šiklić obrazovnu strukturu stanovništva u općinama Istarske županije prema popisima iz 2011. i 2021., dakako, s naglašenim detaljima o Općini Barban.  Denis Kontošić podrobnije je opisao barbansko sveto trojstvo, odnosno tri crkve za trojicu svetaca, a Anton Percan arhitektonsku baštinu Barbana i Barbanštine u zapisima etnologa. Branko Blažina piše o trima naraštajima barbanske obitelji Cleva, a Branislav Ostojić o vrsnim sviračima iz obitelji Broskvar. Eduard Pavlović, Vesna Pešić i Alojz Pavlović usporedili su malariju Barbanštine i benkovačkoga kraja kroz prizmu medicinske geografije, uz osvrt na sličnosti i razlike.

Recenzent je naglasio da su autori svih 16 priloga u zborniku pokušali na interdisciplinaran način obraditi različite aspekte prošlosti i sadašnjosti ovoga osebujnoga kraja, pri čemu su čitatelje upoznali s nizom novih podataka i detalja. Istraživači različitih struka s velikim su se trudom posvetili izučavanju novih i zanimljivih tema te novoj interpretaciji onih već poznatih, čime su dodatno obogatili naše spoznaje o ovom interesantnom dijelu Istre.

Na koncu se nazočnima obratio glavni urednik Slaven Bertoša. Iznio je tehničke podatke o izdanju te na velikoj i višestrukoj podršci, potpori i pomoći srdačno zahvalio načelniku Općine Barban Andiju Kalčiću, a posebno poštovanje uputio je i Lenki Šajini, predsjednici te Ivi Ciceran, potpredsjednici Katedre Čakavskog sabora Barban, istaknuvši da bi bez njihove uvijek brze, konstruktivne i profesionalne komunikacije rad na pripremanju ovoga zbornika nedvojbeno bio mnogo teži i zahtjevniji. Zahvalio je članovima uredničkog odbora, recenzentima, povjesničarima Elvisu Orbaniću i Marku Jeleniću, lektorici Svjetlani Milotić, grafičkom uredniku Davidu Iviću, a neizmjernu zahvalu uputio je i autorima radova, prisjetivši se profesionalne suradnje s njima na uobličavanju tekstova i mnogobrojnih slikovnih priloga te njihovom prikupljanju za zbornik. Kao dugogodišnji sveučilišni profesor osvrnuo se na činjenicu da je kao voditelj skupa i glavni urednik zbornika okružen većim brojem svojih bivših studenata te je pohvalio njihov interes za zavičajnu povijest, čiju je važnost uvijek isticao na svojim predavanjima. Glavni je urednik ujedno najavio da se do konca godine planira tiskati i 14. svezak zbornika. 

Nakladnik zbornika je Općina Barban, a sunakladnik Katedra Čakavskog sabora Barban. Uz povjesničara Slavena Bertošu kao glavnog urednika, utemeljitelja i pokretača zbornika, u uredništvu se još nalaze: načelnik Općine Barban Andi Kalčić, predsjednica Katedre Čakavskog sabora Barban Lenka Šajina i potpredsjednica Iva Ciceran, predsjednik Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin Josip Šiklić, utemeljitelj i pokretač zbornika Denis Kontošić te župnik Župe Sv. Nikole Barban vlč. Bernard Jurjević. Lekturu i korekturu potpisuje Svjetlana Milotić, a dizajn i grafičku pripremu David Ivić. Zbornik je tiskan u 200 primjeraka, u MPS tiskari.

Poseban dio večeri pripao je Fabiju Špadi, najmlađem članu Katedre Čakavskog sabora Barban, mladom Barbancu, učeniku pulske gimnazije i dvostrukom pobjedniku županijskog natjecanja iz povijesti, koji je predstavio Barbaniju – digitalnu interaktivnu kulturnu kartu koja na suvremen i pristupačan način povezuje povijest, kulturnu baštinu, znamenitosti i ljude Barbana. Vođen ljubavlju prema rodnom kraju, Fabio je tijekom više mjeseci istraživao povijesne izvore, prikupljao podatke i izrađivao sadržaje objedinjene u Barbaniji, a posebno mjesto u projektu posvetio je Petru Stankoviću, jednoj od najznačajnijih osoba barbanske povijesti. Fabijevo predstavljanje izazvalo je veliko zanimanje, a projekt je oduševio okupljene, koji su imali priliku vidjeti kako se zavičajna baština i suvremene digitalne tehnologije mogu povezati na inovativan, zanimljiv i pristupačan način. Svi zainteresirani Barbaniju mogu istražiti skeniranjem QR koda ili putem mrežne stranice Turističke zajednice Općine Barban.

Uz autore priloga u zborniku te brojne posjetitelje, predstavljanju je nazočila direktorica Turističke zajednice Barban Jelena Lučić Baćac te knjižničarska savjetnica u mirovini Marija Petener-Lorenzin.