Labinština obilježila 97.obljetnicu Labinske republike (video i galerija fotografija)

U petak 02. ožujka svečano se na Labinštini obilježila 97.obljetnica Labinske republike. U jutarnjim satima održana je komemoracija na Krvovoj placi u Vinežu te na spomen obilježju u Štrmcu.

Predstavnici Grada Labina, okolnih općina, prijateljskih gradova iz Slovenije, Idrije i Trbovlja, braniteljskih te udruga proizašlih iz domovinskog rata te udruge antifašističkih boraca okupili su se na mjestu s kojeg je krenula pobuna rudara. `Ponosan sam što sam danas ovdje. Da nije bilo rudnika, danas ni Labin, ali ni Labinština ne bi ovako izgledali. I prije toliko godina naši su rudari pokazali da su drugačiji od ostalih. Labinjani su drugačiji i danas i ponosan sam što sam Labinjan`, poručio je Glavičić.

Kratki referat o povijesti rudarenja na Labinštini podnio je Vedran Kos, voditelj Narodnog muzeja Labin, a Mladen Bastijanić napisao je i pročitao prigodnu pjesmu posvećenu šohtu od vode, koji se nalazi u neposrednoj blizini.

Gradonačelnik Labina Valter Glavičić, načelnica Trbovlja Jasna Gabrič i načelnik Idrije Bojan Režun

U sklopu svečanosti posjećen je i rudnik u Tupljaku, rudnik koji je posljednji zatvorio svoja vrata. Igor Gržinić, ispred tvrtke G.I.Tube, u čijem je vlasništvu prostor nekadašnjeg ulaska u rudarsko okno, poručio je kako su oni sačuvali svu materiju koju su pronašli u prostorima nekadašnjeg rudnika. `Želja nam je, ukoliko bi se osigurala sredstva, da na toj lokaciji otvorimo muzej, spomen zbirku za edukaciju budućih generacija`, poručio je Gržinić.

Da je Labinska republika značajna za čitavu Labinštinu potvrđuje i činjenica da je Svečana akademija održana u pićanskom Centru za materijalnu kulturu Istre.

Pićanski načelnik Ivan Franković poručio je `Izuzetno nam je drago da se akademija ove godine organizira kod nas, kao rudarskom kraju i posljednjem ugljenokopu u Hrvatskoj – rudniku Tupljak. Upravo je na današnji dan prije 35 godina, uz zvuk rudarske sirene svečano pušten u probni rad spomenuti rudnik. Bilo je to 02.ožujka 1983.godine, koji se i onda slavio kao Dan rudara i Dan općine Labin. Danas se prisjećamo naših očeva, školskih kolega, prijatelja, koji su živjeli s rudnikom i teškom mukom prehranjivali svoje obitelji, a drugog posla tako reći nije ni bilo na Labinštini`, poručio je Franković.

`Temeljne vrijednosti Labinske republike ne tamne. Labinska republika i šoht sinonim su našeg života. Bez vrijednosti koje su proizašle iz rudarstva, ni Labinština, ali ni Istra ne bi imale današnje okvire. Rudnik nije bio samo mjesto gdje se kopao karbon. Bilo je to mjesto gdje se razvijala ravnopravnost i solidarnost. Danas smo zahvaljujući rudarstvu sredina koja ima razvijenu multietničnost, multikulturalnost i solidarnost. Kova je bila hraniteljica djece i obitelji. Rudarstvo na Labinštini obilježio je veliki štrajk. Zajedništvo i suradnja koje je tada bilo prisutno, moramo i sada usmjeriti na razvitak Labinštine`, poručio je Glavičić.

Doktorica etnologije Ivona Orlić prisutnima je ispričala svoje iskustvo odlaska u raški rudnik. `Ono što je trebao biti rutinski terenski rad pretvorilo se u iskustvo koje me promijenilo za čitav život. Prije desetak godina spustila sam se s vodičem u rudnik. Obilazili smo hodnike i u jednom trenutku, na par sekundi isključili smo lampe, čisto radi doživljaja. Takav mrak nikada ranije nisam vidjela. Iako je trajalo par sekundi, izgledalo je kao da traje satima. Zbog osjećaja straha i panike koji me preplavio, skratili smo razgledavanje. Obišli smo još neke lokacije u mjestu Raša, kojih se ja uopće ne sjećam. Samo znam da kad sam sjela u auto da sam sat vremena plakala. Danas, deset godina kasnije, kad mi netko kaže da poznaje Istru, samo mu kažem da neće upoznati Istru u cijelosti dok ne uđe u njenu utrobu`, poručila je Orlić.

U sklopu Svečane akademije trebali smo čuti i svjedočanstvo rudara Aanija Ajklera koji je odradio posljednju smjenu u rudniku, no bio je spriječen i nije mogao prisustvovati na svečanosti.

U kulturnom djelu programa nastupili su polaznici Osnove škole Vladimira Nazora, Keti Smoković, Luka Aničić, Dora Močinić i Ivano Valković, koji su na pićanskom dijalektu pročitali pjesme. Pićanka Valnea Vretenar intonirala je himne i dvije arije. Galerija fotografija - OVDJE

(Tekst: Ivana Ahmičević/Foto i video Adriano Šćulac) 17:44/02.03.2018.