Iz tiska izašla najnovija knjiga Daniela Mohorovića - `Vrajže istrijanke`

Krajem listopada svjetlo dana ugledale su ''Vrajže Istrijanke'', najnovija knjiga  Daniela Mohorovića. Knjiga je trebala biti predstavljena u subotu 7. studenog, ali je promocija odgođena zbog pogoršanja epidemiološke situacije. 

Knjiga je izdana u sklopu projekta ''Vrajže istrijanke'' Daniela Mohorovića. Na 1. natječaj za osnovne i srednje škole koji je trajao od 13. prosinca 2019. do 14. veljače ove godine javilo se 46 učenika sa vlastitim pričama o (ne)poznatim istarskim ženama. Svaki učenik  do kraja će godine, ako novonastale okolnosti to dopuste, dobiti knjigu Daniela Mohorovića, kao nagradu za sudjelovanje u natječaju. Po jedan primjerak knjige čeka i njihove mentore koji su ih motivirali na istraživanje i pisanje. U planu je do kraja ove godine osobno ili poštom dostaviti sve knjige u vrijedne ruke učenika i njihovih nastavnika. Kada se poboljša epidemiološka situacija planiraju se promocije u Labinu, Puli, Rijeci i Zagrebu…

Knjigu je uredila Majda Milevoj Klapčić, portretima Istrijanki likovno obogatila Alida Blašković Koroljević, lektorirala Božica Višković, a korice oblikovala Vanesa Aničić, na projektu je sudjelovala i fotografkinja Katarina Franković  za oblikovanje, prijelom i tisak bio je zadužen Leo Knapić i Vetva graph iz Raše. Knjiga je tiskana uz potporu Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije.

Prvi učenici koji su dobili knjigu: Marta Mršulja i Erik Franković

U nastavku prenosimo u cijelosti uvodni dio knjige:

UVOD U VRAJŽE ISTRIJANKE

Čitajući knjigu Proklete Hrvatice Milane Vuković Runjić uočio sam da među njima nema ni jedne ''proklete'' Istrijanke. U nevezanom razgovoru to sam spomenuo knjižničarki Srednje škole Mate Blažine Majdi Milevoj Klapčić, sada urednici ove knjige, koja me savjetovala:

- Pa onda ti napiši!

Dogovorili smo se da na istu temu održim predavanje u povodu Dana žena 2019. (koje će imati neočekivani odjek) u knjižnici Škole. Tako sam došao na ideju da pišem o sedam Istrijanki. Sedam je dana u tjednu, bilo je sedam patuljaka, samuraja i sekretara SKOJ-a, sedam je ružinih latica…   Sedam je mističan, često i sretan broj. Sedam je sveti broj, simbol savršenstva.  Na stotinjak stranica, najčešće u obliku kratkih, mozaičnih, minijaturnih zapisa, nerijetko u prvom licu, ispričao sam priču(e) o njihovim životima. Odabrao sam sljedeće Istrijanke:

GIUSEPPINU (MARIA SANDRA) MARTINUZZI

ANTICU  KRANJAC

KATARINU (KATU) PUCIĆ  

PIJERINU JURIČIĆ

MARIJU CRNOBORI

TATJANU ARAMBAŠIN SLIŠKOVIĆ

DAŠU DRNDIĆ.

Alida Blašković Koroljević, Majda Milevoj Klapčić

Tko su moje vrajže Istrijanke?

U mojih sedam odabranih Istrijanki četiri su poznate široj javnosti (Giuseppina Martinuzzi, Marija Crnobori, Tatjana Arambašin Slišković, Daša Drndić), Kata Pucić je postala poznatija potkraj svog života zahvaljujući jednoj jedinoj biološkoj činjenici (dobrano je prešla stotku), a dvije su nepoznate istarske Majke Hrabrost i to teta moje majke, nekanonizirana svetica Pijerina Juričić i njena susjeda Antica Kranjac,  poznatija kao Tonina Banica.

Od sedam mojih Istrijanki pet ih je rođeno u Istri. Otac Daše Drndić rođen je u Istri dok je Daša došla na ovaj svijet, u kojeg je jedino vjerovala i s njim se često sporila, u Zagrebu. Jedino je Tatjana Arambašin Slišković došla od priko mora. Hoću reći: Istrijanka se ne postaje samo rođenjem,  već i dokazuje životom. Pet od sedam ''mojih'' vrajžih Istrijanki umrle su i pokopane u Istri. Crnobori je pokopana u Beogradu, Drndić u Rijeci.

Zašto vrajže?

Vrajže, ne vražje. Kada su moje none Tonka Mohorović i Roža Kranjac za nekoga rekli da je vrajži, to nije imalo negativnu konotaciju.

Sve su one bile stvarno vrajže: nemirne, nestašne, vragolanke u pozitivnom smislu i ostavile su iza sebe, svaka na svoj način, neizbrisiv trag.

Zašto ne vrajže? Ili tko je prva vrajža Istrijanka? Jednostavno: Adamova Eva, od čijeg je rebra stvorena, Eva kojoj je Adam nadjenuo ime, Eva koja je prema nekim povjesničarima baš jednog petka trinaestog pojela kobnu jabuku sa stabla spoznaje pa je, zbog neposluha, sa svojim partnerom Adamom istjerana iz raja zemaljskog. Eva na hebrejskom znači život. Eva nije dala život samo Kajinu, Abelu i manje poznatom Šetu, Eva je i pramajka čovječanstva, dakle i pramajka Istrijana. Eva je prva, vrajža Istrijanka.

Daniel Mohorović