Gradska galerija Labin otvorila je vrata izložbom Josip Klarica `Svjetlo u srebru i zlatu In memoriam`

Jučer, 29. travnja, službeno je otvoren ovogodišnji izložbeni program Gradske galerije Labin. Prva u nizu predstojećih izložaba je ona memorijalna posvećena umjetniku Josipu Klarici, preminulom 2020. godine.

Tim je povodom Nacionalni muzej moderne umjetnosti u Zagrebu njemu u čast održao memorijalnu izložbu naziva »Josip Klarica, Svjetlo u srebru i zlatu – In memoriam« u jesen prošle godine. Izložba se većinom temeljila na ostavštini Klaričine obitelji doniranoj muzeju.

Autor koncepta izložbe bio je povjesničar umjetnosti Branko Franceschi, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, ujedno autor i kustos ove labinske izložbe.

Data se izložba istovjetnog naziva odabranim djelima prema selekciji Branka Franceschija, predstavlja  kroz nekoliko tematski određenih cjelina (mrtve prirode i pejsaža, te portreta, aktova, prikaza ljudskih figura, serija portreta štićenika pod farmakološkom sedacijom doma za stare mentalne bolesnike u Loboru) crno–bijelim kontaktima iz Klaričina stvaralaštva.

Izložbu su otvorili kustosica Gradske galerije Labin Stephanie Peršić, autor i kustos izložbe Branko Franceschi, Renata Kiršić, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Labin, te, u ime Grada Labina, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Borjan Batagelj. Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta, krovne ustanove galerije, i kustosica galerije predstavile su izložbu i najavile popratne aktivnosti vodstva i edukativno-kreativnih radionica tijekom izložbene godine. Ponajprije su se zahvalile svima na dolasku, ali i onima zaslužnima za ostvarivanje izložbe. Među ostalima, Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti (Zagreb) i Hrvatskom društvu likovnih umjetnika (Zagreb) na tehničkoj podršci, obitelji Josipa Klarice i  Eddi Dubravec (suradnici na zagrebačkoj izložbi) na pomoći i dolasku. Napose osnivaču Gradu Labinu i Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske na redovnom financiranju galerijskog programa. Potrebno je istaknuti i JK Kvarner (Rabac) na logističkoj podršci oko prijevoza izložbe.

Renata Kiršić, Branko Franceschi

Uslijedile su i zahvale Branka Franceschija povjesničaru umjetnosti Mladenu Lučiću, na čiju je inicijativu izložba prenesena u Labin.

Franceschi je svojim govorom proveo prisutne izložbom, objasnivši svoj odabir djela, te Klaričin pristup i karakterističnost fotografiji ističući posebnost stvaranja replikama devetnaestostoljetnih fotoaparata vlastite izrade (jedan od kojih se može vidjeti i na izložbi prikazanom Klaričinom foto-portretu Klarice Ivana Posavca) i povijesnim tehnikama razvijanja takvih fotografija, odnosno kontaktnih kopija, koje ostaju istovjetne veličini negativa. Franceschi je spomenuo i kako se Klaričin pristup razlikovao od onog drugih fotografa, posebice današnjim s digitalnim aparatima, koji u trenutku okinu bezbroj fotografija. Klarica je, kako ističe, fotografirao samo u trenucima inspiracije baveći se scenski postavljenom i promišljenom fotografijom motiva koje je idejno paradoksalno suprotstavljao, poput prepariranih ptica s izložbe, pokušavajući mrtvo prikazati živim.

Borjan Batagelj zahvalio se gospodinu Franceschiju na govoru i u ime gradonačelnika Valtera Glavičića otvorio izložbu i početak galerijskog programa.

Osim razgleda izložbe, moguće je pogledati katalog zagrebačke izložbe u izdavaštvu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Tiskani katalog ove labinske izložbe prigodno će se predstaviti sredinom idućeg mjeseca.

Posjet izložbi odvija se u radnom vremenu Gradske galerije Labin, prema sljedećem rasporedu:

Radnim danom (srijeda, četvrtak, petak) 10 – 14 h

Vikendom (subota, nedjelja) 11 – 17 h

Izložba ostaje otvorena do 28. svibnja 2022. godine.

Josip Klarica (Beograd, 1946. – Zagreb, 2020.) bio je hrvatski fotograf, studirao je na Karlovom univerzitetu u Pragu, gdje je posebice izučavao povijest fotografskih tehnologija i fotokemijskih procesa, a bavio se i restauracijom starih slika i fotografija, kako ističe Franceschi u uvodniku kataloga izložbe. Tako se koristio fotoaparatom iz 19. stoljeća i služio tehnikom camere obcure, što pridodaje na specifičnosti njegovih fotografija.

O njemu su pisali važni stručnjaci, među kojima Želimir Koščević, čiji je osvrt, uz predgovor Branka Franceschija, dio kataloga izložbe Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a koji će biti moguće pročitati u sastavu izložbe u Gradske galerije Labin. 

Riječ je o jednom od najznačajnijih hrvatskih fotografa, koji je svojim radom ostavio važan biljeg i utjecao na suvremene tokove hrvatske umjetničke fotografije.

Branko Franceschi uvaženi je povjesničar umjetnosti, kustos i likovni kritičar iz Zadra. Sadašnji je ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (nekadašnje Moderne galerije) u Zagrebu. Svojevremeno, bio je voditelj galerije „Miroslav Kraljević“ u Zagrebu. Obnašao je dužnost ravnatelja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb, kao i Galerije umjetnina u Splitu. (pp)30.04.2022./15:35:58