Bilo je mnogo rasprava o definiranju smisla nedjelje. Treba li biti slobodan dan, samo za odmor, ili i nedjelju valja prepustiti radu i zarađivanju novca. Trenutno je važeći neki kompromis, u kojem se nalazi za svakoga po nešto, do daljnjega.
Nedjelju se uobičajeno i tradicionalno, poštovalo kao dan odmora. Vjernici odlaze u crkvu na Sv. Misu, i time od rana jutra, nedjelju drže drugačijom od ostalih dana u radnom tjednu.
Uz duhovnu hranu sebi i svojoj obitelji, klone se bilo kakvog težeg rada. I svega onoga što se može ostaviti za tjedan.
Bilo je tome tako, sve do navale trgovačkih kompleksa, nakrcanih robama od poda do plafona, ljudi bi rekli „od igle do lokomotive“, čiji vlasnici imaju za cilj, što prije rasprodati. I što prije nakrcati novim , da se i to novo rasproda, pa zaposleno osoblje, iz dana u dan trči u krug, iz kojeg nema izlaza. A zato ni slobodne nedjelje.
Očigledan razlog zašto takvi kompleksi svakodnevno rade, nije dobrobit potrošača, već su puno veći ciljevi (čitaj apetiti) njihovih vlasnika, od onoga što se uspije prodati od ponedjeljka do subote, prijepodne.
Ne razmišljaju o ljudima, već prebiru po brojkama.
A onda su po uzoru na velike, počeli i drugi nedjeljom. Sakupljači starog željeza, starih frižidera, perlica i ostale željezne starudije, uz gromoglasnu buku sa razglasa, uznemire po tri sela odjednom. U nedjelju prije podne!
I ne samo što uznemire ljude, koji nedjeljom ne žele raskrčivati ni staro ni novo, oko svoje kuće, već razglasima prodiru u unutrašnjost svetih mjesta, kao što su crkve. U kojima se u to vrijem služe Sv. mise, pristupa krštenjima, Sv. pričestima,,,, I surovo narušavaju mir u trenucima, nedjeljne duhovne uzvišenosti. Bez da im je takvo pravo izrijekom ikada poklonjeno.
Očigledno je nedjelja u našim životima, puno veći pojam, od gledanja da je to samo jedan dan, u tjednu, kada bi netko radio, jer ima interes, a netko drugi ne bi.
Znati što želimo od nedjelje, jednako je važno za naše društvo, kao primjerice, znati što želimo sa korupcijom.
27.08.2023./12:50:47