Nazor, Veli Jože i istarska tradicija okupili publiku u Svetoj Katarini

Bogatim kulturnim programom, u kojem su se isprepleli poezija, književna promišljanja, istarska glazba i ples, u Svetoj Katarini obilježeni su 150. obljetnica rođenja Vladimira Nazora i deveto izdanje Pićonskih ferola i feralića. Događanje u organizaciji Zavičajnog društva Matka Brajše Rašana i Općine Pićan privuklo je mnoštvo posjetitelja.

Sveta Katarina na Pićanšćini 6. studenoga bila je domaćin dvostrukog kulturnog programa kojim su organizatori povezali dva važna događanja – IX. „Pićonske ferole i feraliće“ te obilježavanje 150 godina od rođenja Vladimira Nazora. Ispunjena dvorana Društveno-vatrogasnog doma i vrlo dobra atmosfera obilježili su večer posvećenu književnosti, kulturnoj baštini i istarskoj tradiciji.

U prvom dijelu programa predstavljeni su pjesnički radovi pristigli na natječaj „Feralića“. Ovogodišnja je tema bila „O sunca, sunca, sunca…“, stih iz Nazorove pjesme „Cvrčak“, koji je poslužio kao inspiracija mladim i odraslim autorima. Na natječaju su sudjelovali učenici Osnovne škole Vladimira Nazora Potpićan i Područne škole Pićan, Pazinskog kolegija – Klasične gimnazije s pravom javnosti te Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile iz Pazina. Svoje su pjesničke radove poslali i odrasli autori iz različitih dijelova Istre. Za organizaciju „Pićonskih ferola i feralića“ zaslužna je Sanja Depikolozvane.

Središnji dio večeri otvoren je nastupima Dušana Baćca na harmonici i Doriana Jurkote na duplicama, čiji su glazbeni nastupi u program unijeli prepoznatljiv zvuk istarske tradicije.

Dobrodošlicu okupljenima uputio je predsjednik Zavičajnog društva Matka Brajše Rašana - Kristijan Žgaljardić, koji je podsjetio na važnost Pićna i okolice u očuvanju uspomene na istarske velikane i narodnjake. Govoreći o djelovanju Društva, istaknuo je kako se kroz brojne programe, zahvaljujući angažmanu volontera i ljubitelja povijesti, već godinama sustavno predstavljaju i čuvaju vrijednosti istarske kulturno-povijesne baštine.

Posebno se osvrnuo na Vladimira Nazora, čiji je književni rad, kako je naglasio, malom čovjeku i istarskom seljaku osigurao mjesto u trajnom kulturnom pamćenju. Upravo je Nazorov doprinos prikazivanju života običnog čovjeka jedan od razloga zbog kojih njegovo stvaralaštvo i danas ima posebno značenje za Istru.

O važnosti Vladimira Nazora za hrvatski jezik govorila je izv. prof. dr. sc. Teodora Fonović Cvijanović. U svom je izlaganju istaknula njegov doprinos jezičnom razvoju na ovim prostorima te povezanost s istarskim preporoditeljima, među kojima posebno mjesto zauzima biskup Juraj Dobrila. U tom je kontekstu naglašena i važnost očuvanja domaće čakavske besede, koja je u tadašnjim okolnostima imala posebno značenje za očuvanje jezičnog i kulturnog identiteta.

Nazorovo književno stvaralaštvo iz perspektive današnjih generacija predstavila je profesorica Sanja Depikolozvane. U tome su joj se pridružile učenice drugoga razreda jezične gimnazije Pazinskog kolegija Lara Mandić, Laura Anić i Lamija Alda Horvat. Zajedničkim su izlaganjem nastojale približiti Nazora kroz pitanja o njegovu životu, književnom radu i zastupljenosti njegova djela među današnjim mladima. Koliko učenici doista poznaju ovog književnika, što im je iz njegova života i stvaralaštva posebno zanimljivo te kakav odnos imaju prema njegovim djelima, bila su neka od pitanja koja su otvorila zanimljivu perspektivu na Nazorovu aktualnost.

U nastavku programa na pozornicu su stupili članovi KUD-a Vodnjan, koji su izveli tradicionalne istarske plesove Balun i Staru polku. Publika je njihov nastup nagradila velikim pljeskom. Dodatno oduševljenje izazvao je Dragan Radeka, član KUD-a Vodnjan, izvedbom Balotine pjesme „Koza“, koja je bila jedno od posebnih glazbenih iznenađenja večeri.

Književni dio programa zaokružio je Josip Lučić predavanjem „Suvremena interpretacija Velog Jože: moć, sloboda i identitet u djelu Vladimira Nazora“. Kroz izrazito srčano i zanimljivo izlaganje približio je simboliku jednog od najpoznatijih likova hrvatske književnosti te otvorio pitanja koja nadilaze vrijeme nastanka samoga djela. Sloboda, identitet i odnos moći teme su koje Veli Jože čine aktualnim i današnjem čitatelju, a Lučićevo je izlaganje izazvalo veliko zanimanje i oduševljenje okupljenih.

Uz predavanja i nastupe, posjetitelji su imali priliku razgledati i manju prigodnu izložbu posvećenu Vladimiru Nazoru, kojom je dodatno naglašena važnost obilježavanja ove velike obljetnice.

Službeni dio programa zaključen je završnom riječju organizatora, nakon čega je uslijedilo neformalno druženje uz glazbu, hranu i piće.

Velik odaziv publike i ispunjena dvorana potvrdili su da u lokalnoj zajednici postoji interes za sadržaje koji njeguju književnost, povijest i tradiciju. Održavanjem ovakvih susreta Društvo Brajša i Općina Pićan daju važan doprinos očuvanju kulturnog nasljeđa Pićanšćine, ali i njegovu prenošenju novim generacijama. Obilježavanje Nazorove obljetnice tako je postalo više od prisjećanja na velikog književnika – bila je to večer susreta različitih generacija oko zajedničkih kulturnih vrijednosti. (5p)07.11.2026./14:03