Pčelari Labinštine uputili otvoreno pismo institucijama: Traže odgovore o spaljivanju otpada u Koromačnu

Otvoreno pismo zabrinutih pčelara Labinštine

predsjedniku Vlade Republike Hrvatske

ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije

ministru gospodarstva

Istarskoj županiji

gradonačelniku Grada Labina

Općini Raša

Državnom inspektoratu

javnosti i medijima

Mi, niže potpisani pčelari i pčelarke Labinštine, obraćamo se javnosti i nadležnim institucijama zbog duboke zabrinutosti za zdravlje ljudi, kvalitetu zraka, tla i vode te zbog budućnosti i održivosti pčelarstva na našem području. Naš kraj živi od očuvane prirode, maslinika, voćnjaka, pašnjaka, pčelinjih zajednica i turizma. Očuvanje zdravog okoliša temelj je opstanka lokalne poljoprivrede, obiteljskih gospodarstava i kvalitete života svih stanovnika Labinštine.

Pčele su najosjetljiviji pokazatelji stanja okoliša, one, kao ni ljudi, ne mogu izabrati zrak koji udišu, ne mogu pobjeći od onečišćenja i ne mogu se zaštititi od štetnih tvari koje se talože u nektaru, peludu, propolisu, vosku i medu. Zato svaka odluka koja dugoročno mijenja sastav emisija u zraku nije samo industrijsko pitanje, nego i pitanje javnog zdravlja, sigurnosti, kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane te budućnosti pčelarstva i obiteljskih gospodarstava na našem području.

Gospićki otpad u Koromačnu

Tražimo potpunu transparentnost i odgovornost u vezi s dopremanjem i korištenjem otpada kao goriva u Holcimovoj Tvornici cementa u Koromačnu, a posebice vezano za dopremanje i spaljivanje otpada s lokacije bivšeg PPK Velebit u Gospiću.

Javnost ima pravo znati:

• Koje su se točno vrste otpada dopremale i koje će se dopremati u Koromačno i kakav je njegov kemijski sastav? Sadrži li, i u kojim koncentracijama, teške metale, klorirane spojeve, PFAS ili druge opasne i postojane onečišćujuće tvari koje je potrebno kontrolirati?

• Kakve su emisije prije, tijekom i nakon uvođenja novih vrsta goriva?

• Tko i na koji način neovisno kontrolira sastav otpada, uvjete izgaranja, dimne plinove, pepeo, trosku, otpadne vode i transport?

• Postoje li analize utjecaja na pčele, med, pelud, pašne površine, tlo, vodu i lokalno poljoprivredno gospodarstvo?

Ne možemo prihvatiti da Labinština postaje destinacija za rješavanje problema otpada nastalog izvan Hrvatske, a da lokalni stanovnici, pčelari, poljoprivrednici i turistički subjekti preuzimaju rizike bez jasnih, javno dostupnih i neovisno provjerivih podataka.

CO₂ hvatanje, skladištenje i transport

Prema dostupnim podatcima, Holcim u Koromačnu razvija i projekt „KOdeCO net zero” koji predviđa hvatanje i ukapljivanje ugljikova dioksida iz dimnih plinova, njegovo privremeno skladištenje te transport prema trajnom geološkom skladištu u Italiji. Planirani kapacitet hvatanja iznosi oko 367.000 tona CO₂ godišnje. Podržavamo smanjenje emisija stakleničkih plinova i klimatsku odgovornost, no hvatanje CO₂ ne smije postati paravan koji prikriva širenje spaljivanja otpada, uvođenje nedovoljno istraženih i rizičnijih tehnologija te povećanje industrijskog opterećenja na našem području.

Tražimo da se javnosti jasno objasni i potkrijepi:

- Što se događa u slučaju curenja ukapljenog CO₂, osobito u nižim dijelovima, zatvorenim prostorima i u blizini naselja?

- Kako će se osigurati sigurnost transporta, skladištenja i utovara? Koliki su očekivani gubici CO₂ tijekom ukapljivanja, skladištenja, utovara i transporta te koliki je rizik od njegova istjecanja u Koromačnu?

- Tko snosi odgovornost u slučaju nesreće ili onečišćenja?

- Hoće li postojati neovisno praćenje kvalitete zraka dostupno lokalnoj zajednici u stvarnom vremenu?

- Zašto se odluke o tehnologijama koje dugoročno mijenjaju život na Labinštini donose bez dovoljno snažnog uključivanja lokalnog stanovništva?

Mještani Koromačna i okolnih naselja već su upozorili na moguće rizike povezane s ukapljivanjem, skladištenjem i transportom CO₂ uključujući spremnike ukupnog kapaciteta 6.000 m³. Isto tako stanovnike s pravom brine i pad kvalitete života uz tvornicu, ograničenje kretanja i nestanak života kakvog znaju. Ta upozorenja ne smiju se odbaciti kao „neznanje” ili „otpor napretku”.

Riječ je o legitimnom zahtjevu za sigurnost, informiranost i poštovanje prema ljudima koji ondje žive i rade.

Cementara ne smije postati spalionica opasnog otpada. Naša najveća bojazan jest da se Koromačno, korak po korak, pretvorilo u mjesto čija glavna funkcija postaje energetska oporaba sve većih količina otpada uključujući otpad upitnog sastava iz drugih županija i drugih država.

Holcim je javno naveo da se provedbom projekta KOdeCO udio energije dobivene iz otpada u proizvodnji cementa u Koromačnu povećava s 55 % na 92 %.

Takva se transformacija ne smije predstavljati isključivo kao projekt dekarbonizacije dok se istodobno zanemaruju utjecaji povećanog korištenja otpada kao goriva na okoliš i zdravlje ljudi. Projekt koji nosi oznaku „zelenog” ne smije biti izuzet od kritičkog preispitivanja i neovisne procjene svojih ukupnih utjecaja na okoliš te praćenja toga utjecaja.

Ako se povećava udio spaljivanja otpada, mora se javno i neovisno dokazati da se ne povećavaju emisije štetnih tvari i da nema rizika po zdravlje ljudi, pčela, stoke, kulture, mora i hrane.

Istra ne smije postati odlagalište i spalionica europskog otpada. Hrvatska i Istra moraju birati rješenja koja smanjuju nastanak otpada, a ne ona koja se oslanjaju na njegovo spaljivanje.

Potrebno je razvijati regionalne sustave gospodarenja otpadom koji se temelje na snažnoj prevenciji nastanka otpada, odvojenom prikupljanju svih vrsta otpada, osobito biootpada, lokalnoj obradi i svođenju odlaganja na najmanju moguću mjeru. Smanjenje uporabe jednokratne plastike u trgovini, turizmu i ugostiteljstvu, uspostava stvarno učinkovitih sustava recikliranja te ponovna uporaba materijala konkretni su koraci koji dugoročno štite okoliš, zdravlje ljudi i lokalnu zajednicu.

To su rješenja koja problem smanjuju na njegovu izvoru, umjesto da ga premještaju na područja na kojima posljedice snosi lokalno stanovništvo i buduće generacije.

Naši zahtjevi:

• Potpuna objava podataka o svim vrstama otpada koji se dopremio i spalio u Koromačnu kao i onog koji se planira dopremati u Koromačno uključujući podrijetlo, kemijski sastav, količine i učestalost transporta.

• Neovisne kontrole emisija koje provode ovlaštene institucije, a ne isključivo ovlašteni laboratoriji angažirani od strane investitora.

• Javno dostupni podatci o kvaliteti zraka, kontinuirano praćenje onečišćujućih tvari i javna objava rezultata mjerenja u stvarnom vremenu.

• Neovisna procjena utjecaja na pčelarstvo i poljoprivredu – ispitivanje mogućih utjecaja otpada koji se koristi kao gorivo i emisija iz postrojenja na pčele, med, pelud, propolis, pašne površine, tlo, vodu i lokalnu poljoprivredu.

• Neovisna studija sigurnosnih rizika CO₂ postrojenja – izrada i javna objava neovisne stručne studije koja obuhvaća rizike povezane s ukapljivanjem, skladištenjem, utovarom i transportom CO₂, moguće scenarije istjecanja i njihove posljedice za stanovništvo i okoliš te jasno definirane mjere prevencije, uzbunjivanja, evakuacije i zaštite stanovnika Koromačna i okolnih naselja.

• Javne rasprave u Labinu, Raši i Koromačnu, s pravom građana, pčelara, poljoprivrednika i stručnjaka da postavljaju pitanja prije donošenja konačnih odluka.

Želimo da se postavi jasna granica! Koromačno NE SMIJE postati spalionica opasnog, problematičnog ili uvoznog otpada bez potpune, javno provjerljive kontrole i bez pristanka lokalne zajednice. Zato tražimo da Holcim ODMAH zaustavi spaljivanje takvog otpada!!!

Tražimo zaštitu pčelara i poljoprivrednika! Ako se dokaže šteta po pčelinje zajednice, med ili poljoprivrednu proizvodnju, odgovorni subjekt mora snositi punu materijalnu i pravnu odgovornost.

Naša poruka!

Ne, nismo protiv napretka, ali napredak ne smije značiti da naš zrak, naše pčele, naš med i zdravlje naših obitelji postanu cijena industrijske optimizacije. Pčele nas uče jednostavnoj istini: Ako je okoliš zdrav, ZAJEDNICA je zdrava! Ako se onečišćenje pojavi, posljedice ne ostaju samo u košnici — one završavaju u hrani, u vodi, u tlu i u tijelima ljudi.

Zato TRAŽIMO da se prije svake daljnje odluke osigura stvarna, neovisna i javna kontrola te da lokalna zajednica bude partner, a ne promatrač vlastite sudbine.

S poštovanjem,

zabrinuti pčelari Labinštine