Predstavljen multimedijalni projekt lllusive regimes kolektiva Sz. Berlin ± Panic

Umjetnički dvojac Sz. Berlin ± Panic protekle je srijede predstavio svoja dva eksperimentalna video rada Regeneracija [RGN-26] i Degeneracija [TEV-24] povezana nazivom Illusive regimes site-specific izvedbom u Labinu na industrijskoj lokaciji Pijacal kraj Šohta – rudarskog okna.

Produkcijski projekt Gradske galerije Labin u podršci Ministarstva kulture i medija RH, nastao je suradnjom galerije te interdisciplinarnog umjetnika i istraživača Alexeija Monroea (umjetničkog imena Sz. Berlin) i filmskog redatelja i producenta Nika Panica. Umjetnici su zajedničku kolaboraciju započeli 2022. osnutkom kolektiva njihovih združenih umjetničkih imena Sz. Berlin ± Panic. Kolektiv tematizira modernističku industrijsku arhitekturu kroz eksperimentalni umjetnički pristup povezujući auditivni i vizualni segment u združenu ravnopravnu cjelinu. Njihovo djelovanje sastoji se i od osobnih geografskih relacija: Londona kao mjesto susreta i tadašnje rezidencije dvojice umjetnika, te prostora nekadašnje Jugoslavije kao dio Panicevog podrijetla (Beograd) i Alexeievog sadašnjeg boravka (Labin). Te su relacije usmjerile senzibilitet i pragmatičnost proučavanja na širi prostor nekadašnje Jugoslavije s naglaskom na istarsko-kvarnerski bazen. Terenskim radom i snimanjem, privremeno oživljavaju industrijske relikte zamrzavajući specifični trenutak procesom sonifikacije, koji sliku in situ prevodi u zvuk. Industrijsko arhitektonsko nasljeđe totalitarnih režima nosi biljeg složene mreže povijesnih, urbanističkih i ekoloških, ekonomskih i antropoloških pitanja uz neizostavnu političku konotaciju, koja uglavnom nepovoljno osvjetljava time klasificiranu baštinu. Međutim, umjetnici u fokalnu točku postavljaju građevine lišavajući ih oznaka. One postaju protagonisti per se ogoljene od klasifikacija, istovremenom poetizacijom i objektivizacijom umjetničkim i dokumentarističkim pristupom.

Osvrćući se kroz političke sisteme kojima su pripadali, koji su ih za vlastite potrebe izgradili, no koje su generacije lokalnih ili doseljenih radnika održavali živima, kompilacijom arhivske građe i in situ snimaka stvaraju multimedijalne uratke koji vode kroz supostojeću prošlost i sadašnjost utkanu u zdanjima. Sz. Berlin ± Panic usmjeravaju se na nezamijećene utilitarne strukture poput tvorničkih hala, elektrana i pogona koji su bili žile kucavice industrijske proizvodnje održavanjem sustava, ali i postali dionici aktivnog stvaranja današnjeg identiteta određenog teritorija.

Prikazani video radovi Regeneracija [RGN-26] i Degeneracija [TEV-24] obrađuju dvije nekadašnje elektrane rudarskih postrojenja smještenih u Ripendi i okolici Raše kao zasebne protagoniste radova. Obje izgrađene za fašističkog režima, proizvodile su energiju za rudarske pogone i za jugoslavenskog doba. Elektrana u Ripendi s radom je prestala netom nakon Drugog svjetskog rata, dok se Vlaška u funkciji zadržala do druge polovice šezdesetih godina prošloga stoljeća. Novoproducirani video Regeneracija [RGN-26] o elektrani u Ripendi premijerno je predstavljen. Na labinskoj projekciji prikazan je i rad Iluminacija [BGD-25] koji tematizira beogradsku termoelektranu Snaga i svetlost, koji su umjetnici realizirali na rezidenciji unutar projekta FASIH tijekom 2025.

Kustosica projekta je voditeljica i kustosica Gradske galerije Labin Stephanie Peršić.

Multimedijalnost projekta naglašena je DJ sessionom u nastavku večeri kada su umjetnici nastupili pod imenima DJ Codex Europa i Dj Panic uz pridruženog DJ Maski-ja. Na predstavljanju su sudjelovali umjetnici te kustosica galerije i projekta Stephanie Peršić i ravnateljica POU Labin Ana Dundara Pajić.

Produciranje i izvedbu projekta podržali su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Labin . 

Podršku u realizaciji događaja pružaju Sonolux group, DKC Lamparna i obrt Kire.

O KOLEKTIVU

Sz. Berlin ± Panic

predstavlja audio-vizualnu suradnju između umjetnika Sz. Berlina (situiranom u Labinu) i londonskog filmaša Panica. Od 2022. godine intenzivno dokumentiraju industrijske ruševine na području Istre i Kvarnera. Njihovi su video‑radovi do sada prikazani na izložbama u Burren College of Art, DKC Lamparni (Labin) i Galeriji Novo (Pula).

Godine 2024. predstavili su audiovizualnu Trilogiju raspadanja – alkemični audiovizualni odgovor na tri napuštena lokaliteta u Hrvatskoj. Trilogija se temelji na snimanjima na lokacijama u Plomin Luci, Vlaškoj i Rijeci. U filmovima i njihovim zvučnim zapisima termoelektrana, željeznički depo i postrojenje za separaciju ugljena nakratko su oživljeni. Radovi ih transformiraju iz mrtvih industrijskih pogona u nove "oživljene" postindustrijske pogone.

Film o Vlaškoj, Degeneracija [TEV‑24], prikazan je na projekcijama koje je organizirala Embryogallery u New Yorku i Ciudad de Méxicu u jesen 2024., te je uključen u skupnu izložbu u kustostvu Embryogallery, T.F.I.D. (The Future Is Dead) u Galeriji Novo.

https://szberlinpanic.bandcamp.com/

/VIŠE O UMJETNICIMA/

Dr. Alexei Monroe (London, 1969.)

istraživač je i pisac čiji glavni istraživački interesi obuhvaćaju modernu i industrijsku arhitekturu, industrijsku i elektroničku glazbu i kulturu, distopizam te industrijsku baštinu. Djeluje i kao interdisciplinarni audiovizualni umjetnik pod imenom Sz. Berlin. Od 2022. godine član je umjetničkog dua Sz. Berlin ± Panic, čija je biografija predstavljena zasebno.

Njegovi tekstovi objavljivani su u časopisima i publikacijama Contemporary Music Review, Central Europe Review, Kinoeye, Maska, The Wire, New Moment, AS, Trebuchet Magazine i brojnim drugima. Piše i o technu, elektroničkoj glazbi i arhitekturi. Autor je knjiga Interrogation Machine: Laibach and NSK (MIT Press, 2005.) i Autopsia: Thanatopolis (Divus, 2016.).

Predavao je u institucijama kao što su Tate Modern, London School of Economics, Goldsmiths, Stedelijk Museum, Sveučilište Humboldt, Slovenska akademija znanosti i umjetnosti, Akademija Jan van Eyck i Trinity College Dublin.

Radio je kao voditelj i istraživač u organizaciji Labin Art Express.

Živi i djeluje u Labinu.

Nikola Panic (Beograd)

filmski je scenarist i redatelj te klupski DJ, poznat i pod imenom Nik Panic, odnosno DJ Panic. Filmsku karijeru započeo je 1991. godine kao pomoćnik na setu, nakon čega je radio na različitim poslovima u filmovima redatelja i redateljica kao što su Ridley Scott, Mike Figgis, Beeban Kidron, John Irvin i Caroline Thompson.

Autor je glazbenih spotova, kratkometražnih i promotivnih filmova. Njegov dokumentarni film And the Winner Isn’t prikazan je u kinima u prosincu 2017. godine, a naslovna pjesma filma ušla je 2018. godine u uži izbor za nagradu Oscar.

Karijeru DJ-a započeo je 1983. godine u Beogradu. Tijekom 1990-ih i 2000-ih u londonskim četvrtima Camden i Soho organizirao je klupske programe među kojima su Pure Industrial, Switchblade Sisters, Adventures of Gwendoline i Headhunter te nastupao diljem svijeta. Od 1999. do 2009. godine bio je stalni DJ u međunarodno poznatom alternativnom klubu Slimelight.

Živi i djeluje u Londonu.