Narodnom muzeju Labin izvršen povrat amfore i više dijelova oplate rimskoga broda

Narodnom muzeju Labin izvršen je povrat amfore i više dijelova oplate rimskoga broda (oplata i brončani klinovi), koji su otkriveni u Njemačkoj, a bili su predmet trgovanja. Navedena amfora i ostaci rimske galije otkriveni su u Njemačkoj u sklopu policijske akcije potrage kulturnih dobara koji se nude na crnome tržištu. Kroz suradnju nadležnih službi u S. R. Njemačkoj, preko našega konzulata i Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva kulture RH, navedena amfora i ostaci rimske galije vraćeni su u Labin, točnije u Narodni muzej, gdje su trajno pohranjeni u arheološkom depou.

 Podvodni nalazi amfora u akvatoriju jugoistočne obale Istre

U proteklih 30-ak godina, u Narodnom muzeju Labin smješten je veći broj amfora s raznih podvodnih arheoloških nalazišta. U muzeju je pohranjeno ili izloženo 26 cijelih amfora, 8 dijelom oštećenih amfora i 47 raznih ulomaka amfora. Većina navedenih amfora potječe s dva podvodna arheološka nalazišta, s rta Prašćarica u Raškome zaljevu i iz uvale Koromačno, dok su ostali nalazi amfora većinom bez popratne dokumentacije, bilo da ih je zaplijenio MUP ili su pak poklonjeni muzeju.

Sve amfore potječu iz akvatorija jugoistočne obale Istre. Pod jugoistočnom obalom Istre podrazumijevamo dio istarske obale od rta Mašnjak (u povijesnim izvorima Pax Tecum), smještenog sa sjeverne strane ulaza u Plominski zaljev, do rta Mulac, smještenog s južne strane ulaza u Raški zaljev. Većim dijelom radi se o strmoj i nepristupačnoj obali, izloženoj jakim udarima bure, s nekoliko zaljeva i manjih uvala pogodnih za pristajanje. Najsjeverniji je Plominski zaljev, u kojem je bila smještena luka antičke Flanone. Južnije od plominskog zaljeva nalaze se uvale Rabac i Prtlog, pristaništa antičke Alvone, zatim slijede uvale Sv. Marina i Koromačno, u kojima je nađen veći broj amfora. Na kraju dolazi Raški zaljev, s najpoznatijim podvodnim arheološkim nalazištem, rtom Prašćarica. Svi podvodni nalazi amfora popraćeni su i kopnenim arheološkim nalazištima. Tako su na području Plomin Luke dokumentirani  ostaci antičke Flanone, na području Rapca nalazile su se dvije villae rustice, otkriveno je više antičkih natpisa i nekoliko grobova. Na manjem poluotoku u Prtlogu, a koji zatvara uvalu Prtlog, otkriven je antički zid, dok su na više mjesta pronađeni ulomci rimske keramike. A. Degrassi je prije 80-ak godina na tom području, na još uvijek nepoznatom mjestu, otkrio rimsku cisternu. U Sv. Marini, na najjužnijem dijelu poluotoka koji zatvara zaljev, otkriveno je više ulomaka antičke i kasnoantičke keramike te rimski žarni grob. Osim na rtu Prašćarica, u Raškome zaljevu u gotovo svakoj uvali pronalaze se ulomci amfora. Svi podvodni nalazi, popraćeni su i kopnenim nalazištima, tako da se uz gotovo svaku uvalu na kopnu pronalaze mnogobrojni ulomci rimske keramike i ostalog sitnog arheološkog materijala. Od kopnenih antičkih nalazišta, uz Raški zaljev, potrebno je izdvojiti Sv. Agnezu, Sv. Nikolu i uvalu Blaz, sva smještena sa zapadne obale Raškog zaljeva, Sv. Fošku i Pijesak (u povijesnim izvorima Pisak), smještena na ušću rijeke Raše, te Trget i krašku zaravan iznad Trgeta, na kojoj se nalazi više rimskih nalazišta.

Najpoznatije podvodno arheološko nalazište nalazi se kod rta Prašćarica, smještenog sa zapadne strane Raškog zaljeva. Radi se o najisturenijom dijelu kopna zapadne strane Raškog zaljeva. Nalazište je 1986. g. otkrio strani ronilac – amater, Ivan Zupičić. Zaštitno istraživanje proveo je 1988. i 1989. g. Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. Izronjene su sveukupno 32 cijele ili djelomično oštećene amfore (slika). Dvije amfore predane su na revers Ivanu Zupičiću, jedna je predana na revers lokalnoj mjesnoj zajednici, dok su ostale amfore, nakon desalinizacije, pohranjene u Narodni muzej Labin. Sve amfore pripadaju tipu Lamboglia 2 te su datirane u 1. st. pr. Kr. i početak 1. stoljeća. Na ručkama i obodima amfora nalaze se četiri različita žiga (slika), a na ramenima pet urezanih grafita (slika). Drveni ostaci brodske konstrukcije nisu pronađeni, pa je teško ustvrditi da li se radilo o brodolomu.

Drugo poznato podvodno nalazište otkriveno je u uvali Koromačno, odnosno uz jugoistočnu obalu poluotoka Ubac, nasuprot uvale Tunarica, uz predio zvan Vanjski kraj. Podvodno arheološko nalazište duži niz godina devastirali su razni ronioci – amateri, sve do anonimne prijave policiji i zapljene pojedinih amfora. Godine 1989. djelatnici Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture izvršili su manja zaštitna podvodna istraživanja. Većina keramičkih ulomaka pronađena je na dubini između 13 i 20 m.  Otkriveni ulomci pripadaju kasnoantičkim amforama sjevernoafričke provenijencije tipa Keay IV (slika) te ulomcima palestinskih amfora koje bi tipološki odgovarale klasifikaciji Late Roman 4. Uz amfore su pronađene i dvije tegule, jedan vrč te nekoliko ulomaka brodskog posuđa. Ostaci broda nisu pronađeni.

Uz ova dva navedena i istražena podvodna nalazišta, u Narodnom muzeju Labin čuva se više amfora, koje su poklonjene, kupljene ili zaplijenjene. Amfora tipa Dressel 6B nalazi se u muzeju već više od 30 godina, izložena je u lapidariju muzeja, a potječe s nepoznatog nalazišta (slika). Dvije amfore tipa Lamboglia 2, pohranjene u depou, također potječu s nepoznatog nalazišta, iako se pretpostavlja da su ih kočarice izvukle iz mora 1931., na oko 3 milje od rta Sv. Andrija (Rabac), u pravcu Cresa. Amfora tipa Forlimpopoli, otkupljena u Čepiću, potječe s nepoznatog nalazišta.

U lapidariju muzeja izložene su tri poklonjene amfore nepoznatoga tipa, pretpostavljenog kasnoantičkog porijekla, a koje su u rabačkoj uvali pronašli ronioci – amateri (slika). Amfora istog tipa već je ranije bila pohranjena u muzeju, samo s kanelurama izvedenima u gornjem dijelu tijela amfore.

Amfore iz Prtloga, Sv. Marine i Plominskog zaljeva muzej ne posjeduje, već se nalaze u privatnim zbirkama.

Duboko uvučene i zaštićene uvale, koje se prostiru od Plominskog do Raškog zaljeva, od prapovijesnih vremena do današnjih dana koriste se kao luke i sidrišta. Podvodni nalazi antičkih amfora dodatno potvrđuju tu činjenicu i govore o intenzivnom pomorskom prometu i trgovini na ovim prostorima u antičkom razdoblju.  U prilog tome ide i činjenica da uza sve navedene uvale i podvodna nalazišta postoje i prateća kopnena nalazišta, kojih je većina otkrivena nedavnim rekognosciranjima. S novim saznanjima o antičkoj kopnenoj i podvodnoj arheološkoj topografiji jugoistočne obale Istre, proizašlima iz nedavnih istraživanja koja je proveo Narodni muzej Labin, postupno se mijenja i arheološka slika Istre u antičkom razdoblju.(Narodni muzej Labin)07.12.2020./13:11:12